Percepcija starenja: medijsko – društvena slika
U utorak 18. prosinca 2012. g. Pragma je, uz potporu Grada Zagreba – Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i uz suradnju Europskog doma Zagreb, organizirala stručni skup „Percepcija starenja: medijsko – društvena slika“. Povod održavanju Skupa je 2012. – Europske godine aktivnog starenja i solidarnosti između generacija u kojoj je Pragma provela niz aktivnosti usmjerenih poboljšanju kvalitete skrbi i politike usmjerenim starijim osobama. Ciljevi skupa su bili ukazati na postojeći položaj starijih osoba u medijima i u hrvatskom društvu, raspravljati o trendovima područja izvještavanja o problemima starijih osoba, o starenju nacije, starosti i diskriminaciji temeljem dobi te ukazati na pozitivan potencijal starijih osoba. Skupu je nazočilo šezdesetak stručnjaka iz područja socijalne skrbi, novinarstva, obrazovanja, znanosti, politike i organizacija civilnog društva.
Pogledajte ostale fotografije sa Skupa.
U uvodnom dijelu nazočnima se obratio Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme, koji je izložio glavne zaključke rasprava o potrebama i izazovima u skrbi i politikama prema starijim osobama, provođenih u više županija tijekom 2012. godine. Među najvažnijima je istaknut težak materijalni položaj starih osoba i samačkih kućanstava; depopulacija određenih područja Hrvatske; nedostaci u zakonodavstvu i nepostojanju nacionalne politike usmjerene starima, kao i potrebe uvođenja inovativnih usluga, međusobno umreženih.
Mr. Romana Galić, pomoćnica pročelnice za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, u svom je uvodnom pozdravu istaknula važnost suradnje lokalne samouprave s organizacijama civilnog društva kao modela uspješne i sveobuhvatne skrbi o starijim osobama. Ukazala je i na tri osnovna oblika skrbi koju starijim osobama pruža Grad Zagreb: materijalna davanja, institucionalnu i izvaninstitucionalnu skrb, koje po kvaliteti usluga čine Grad Zagreb prepoznatljivim na području cijele Hrvatske.
Prof. dr.sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako mediji uslijed „medijske nepismenosti i postojanja ageizma u medijima“ daju iskrivljenu sliku starijih osoba izdvajajući ih kao posebnu skupinu. Međutim, kako je navela, „starije osobe žele život sagledati u korpusu svih drugih građana te nema potrebe za getoizacijom tema vezanih uz starije“. U tom smislu solidarnost koja bi trebala biti norma svodi se na slučajnost, a teme o starijima su rijetko ili nikako zastupljene u medijskom, ali i marketinškom prostoru.
Prof.dr.sc. Vladimir Gruden s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je govorio o činjenici da su starije osobe na marginama društvenog interesa i medijskog praćenja. U tom kontekstu naglasio je kako društvo ne treba gledati na starije osobe kao na društveni teret, već kao na veliki gospodarski potencijal. Istaknuo je i važnost očuvanja mentalnog zdravlja u starijoj životnoj dobi definirajući ga: „živjeti u skladu s dobi u kojoj jesam“.
Tijekom rasprave su stručnjaci iz Vladina ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda pučkog pravobranitelja, domova za starije i organizacija civilnog društva, naglasili kako starim osobama treba pružiti više prostora u medijima i u društvu, iskoristiti njihovo iskustvo, znanje i potencijal te suzbiti diskriminaciju temeljem dobi. U tome važnu ulogu ima suradnja organizacija civilnog društva i ustanova usmjerenih skrbi o starijim osobama s lokalnom samoupravom te usklađena nacionalna politika prema starijim osobama.
Skup je organiziran uz veliku podršku brojnih stručnjaka – moderatorice Anite Hrstić, urednice emisije “Treća dob” na HRT-u; PR managerice i obiteljske terapuetkinje mr.sc. Roberte Brusić; kao i Narcise Vukojević, dipl. dizajnerice, Nataše Gajski Kovačić, dipl. novinarke, Jelene Mališa, prof. socijalne pedagogije, Suzane Jedvaj i Diane Lukić, bacc. socijalnog rada i volontera Marka Krivskog.
Medijsko praćenje: INDEX.HR, Glas Istre, Civilnodrustvo.hr.
