Predstavnici Pragme održali su u Kući Europe 3. lipnja 2015. izlaganje na simpoziju Hrvatske mreže protiv siromaštva – Mreže čiji su i suosnivači i članovi. Simpozij je organiziran uz suradnju Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i potporu Grada Zagrebas temom: „Reformski potezi u vremenu krize – smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti ili produbljivanje društvenih nejednakosti?“. Cilj Simpozija je bio raspraviti o ključnim područjima Nacionalnog programa reformi RH 2015. (NPR 2015), kojeg je usvojila Vlada RH u travnju 2015. godine, što će Hrvatskoj mreži protiv siromaštva biti osnova za izradu izvješća Europskoj mreži protiv siromaštva, a u svrhu praćenja napretka i zagovaranja smanjenja siromaštva te poticanja uključivanja dionika unutar Strategije Europa 2020 i Europskog semestra pri Europskoj komisiji.
U događaj je sudionike svojim govorom uvela Mirella Rašić, voditeljica odjela Političkog izvještavanja i analize politika Predstavništva Europske komisije u RH, nakon čega su uslijedila dva bloka izlaganja i rasprava. Izlagatelji su bili prof. dr. sc. Zdenko Babić, član izvršnog odbora HMPS-a, prof. dr. sc. Nino Žganec, predsjednik HMPS-a, Nikola Buković, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske, mr. sc. Anny Brusić, direktorica u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme i potpredsjednik HMPS-a te Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Moderatorica Simpozija bila je Lidija Kiseljak, novinarka Večernjeg lista.
Rašić je govoreći o reformskim potezima u okviru Europskog semestra, koji je fokusiran na provedbu najbitnijih strukturnih reformi u svrhu gospodarskog rasta, naglasila kako je potrebno odrediti prioritete u sustavu socijalne skrbi, kako bi se omogućilo da oni najviše pogođeni dionici tih procesa dobiju odgovarajuću pomoć koja će im omogućiti ostanak na tržištu rada, podizanje razine obrazovanja i stručnosti. Istovremeno, trebali bi se stvarati uvjeti da se trenutačno isključene društvene skupine postupno uključuju u radne i druge društvene procese.
Istaknula je kako je Europska komisija, radi brzog odgovora na potrebe najugroženijih slojeva stanovništva te pomoći onima koji su najudaljenjii od tržišta rada i socijalno su isključeni, osnosnovala Fond europske pomoći za najpotrebitije, kao potporu hitnim socijalnim mjerama i aktivnostima u EU zemljama članicama. EK pruža podršku zemljama članicama u sprovedbi neophodno ppotrebnih strukturnih reformi, ali svaka zemlja ima zadatak promisliti o najboljim politikama i mjerama prilagođenih konkretnim procesima u društvu
Govoreći o makroekonomskoj politici i reformama koje se u tom području predviđaju u Hrvatskome Nacionalnom programu reformi (dalje: NPR), Babić je istaknuo nekoliko problemskih područja: kako fiskalna konsolidacija u RH do sada nije bila značajna, kako se RH nalazi pri vrhu ljestvice po visini deficita te kako zabrinjava značajni porast javnog duga posljednjih godina; naglasio je kako sustav socijalnih naknada ne može biti predmet štednji koja se najavljuje, te kako uz programe zaštitnih mjera (poput socijalnih naknada) koji ublažavaju posljedice siromaštva, trebaju zaživjeti i programi socijalnih investicija koji preveniraju siromaštvo, a aktualna socijalna politika u RH im ne daje dovoljno prostora.
Žganec je istaknuo kako su, u području politike suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti, reformska postignuća skromna, te da zabrinjava činjenica kako se području socijalne zaštite prvenstveno pristupa kroz prizmu troškovne racionalizacije, ušteda i sprječavanja prevara, a nedpostaje fokus na širenje socijalnih usluga, podizanja njihove kvalitete, dostupnosti i primjerenosti stvarnim potrebama građana. Napomenuo je kako se u Hrvatskoj i dalje smatra da se borba protiv siromaštva odnosi prvenstveno na područje socijalne skrbi, a premalo je međuresorskih inicijativa i multisektorskog pristupa koji bi rezultirali koncipiranjem preventivnih programa i koji bi mogli pridonijeti trajnom izvlačenju građana iz začaranog kruga siromaštva.
Buković, govoreći o potpori strukturnih fondova u smanjivanju siromaštva, istaknuo je kako se fondovi smatraju osnovnim motorom razvoja te kako aktualne mogućnosti financiranja znatno nadilaze one koje smo imali dosad, ali kako nemamo dovoljno resursa za stvaranje kvalitetnih projekata, posebno kada država mora izdvajati sredstva za iste. Osvrnuo se i na Garanciju za mlade, paket mjera usmjerenih boljem uključivanju mladih na tržište rada, koja je u RH već dobila kritike iz EK i prije njene primjene te upozorava kako bi u svrhu kreiranja kvalitetnih mjera bila važna suradnja vlasti i zainteresirane stručne javnosti, što je dosad manjkalo.
Brusić se u svom izlaganju osvrnula na politiku zapošljavanja u NPR-u, te je pritom dala naglasak na mjere zapošljavanja usmjerene mladima koji se ne nalaze ni u sustavu obrazovanja, osposobljavanja ni zapošljavanja (tzv. NEET populacija). Pritom, istaknula je, zaprimili smo kritiku iz EK kako smo posebno zanemarili strukovno obrazovanje a koje završava značajan broj mladih (čak 70%). Istaknula je dobre strane mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u vremenu krize koja je pomogla da gotovo 50% mladih nakon godinu dana provođenja mjere ostane zaposleno. Smatra pozitivnom i novu mjeru kojom se svakog poslodavca koji u 2015.g. zaposli mladu osobu do 30 godina na neodređeno vrijeme, oslobađa plaćanja doprinosa za tu osobu.
Marković je upozorio na činjenicu da u NPR-u područje obrazovanja i cjeloživotnog učenja nije određeno kao prioritetno te kako su realizirane reforme uglavnom bile administrativnog karaktera. Osim toga, naveo je i kako zabrinjava predviđanje nastavka trenda smanjenja rashoda za obrazovanje, čak i do 2060. godine, te postavlja pitanje na koji način će promjene u demografskoj strukturi stanovništva i smanjenje broja stanovništva utjecati na održivost obrazovne politike. U tom kontekstu, neizvjesno je mogu li se obrazovanje i cjeloživotno učenje nametnuti kao stvarni nacionalni prioritet.
Sever se osvrnuo na uključivanje ključnih dionika (socijalnih partnera) u izradu NPR-a i na proces upravljanja izrade NPR-a te istaknuo kako pravog dijaloga s vladajućima nije bilo, već se on uglavnom vodio putem medija. Određene odluke i mjere Vlada je objavila kasno, kada za kvalitetnu raspravu nije bilo vremena. Smatra nedopustivim da vlast, umjesto proaktivnog promišljama o mjerama i programima, socijalnu i gospodarsku politiku temelji na povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Uz izlagatelje, šezdesetak stručnjaka, predstavnika Vlade, ministarstava, organizacija civilnog društva, institucija, sindikata, poslodavaca, akademske zajednice i građana aktivno je sudjelovalo u raspravama, a potaknuta upitima, HMPS je predstavila i svoju ulogu te buduće aktivnosti kojima ona nastoji utjecati na smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti, na europskoj i nacionalnoj razini.
