Postporođajna depresija i „baby blues“
Postporođajna depresija je razdražljivo i depresivno raspoloženje koje se obično javlja oko četiri tjedna nakon rođenja djeteta, ali može i nakon 30 i više tjedana. Postporođajna depresija javlja se u između 10 i 20 % majki i smatra se ozbiljnim poremećajem koji negativno utječe na majku, ali i na novorođenče. Za majke, postporođajna depresija uzrokuje čitav niz simptoma koji narušavaju kvalitetu života i smanjuju mogućnost skrbi za dijete. Usto, narušava interakciju majke i djeteta, mogućnost formiranja privrženosti, procese hranjenja i spavanja što remeti čitav dnevni raspored obitelji.
Simptomi mogu uključivati iznenadno, nekontrolirano plakanje, nesanicu, umor, tjeskobu, slabu koncentraciju i tugu. Češća je kod onih žena koje su i prije trudnoće imale depresivnih epizoda. Odbijanje ili izbjegavanje liječenja dovodi žene u opasnost razvoja kroničnih simptoma depresije. Tu je važna uloga obiteljskih liječnika i drugih stručnjaka (psihologa, socijalnih radnika, psihoterapeuta), kao i članova obitelji koji mogu ukazati na potrebu za daljnjim liječenjem.
U strategijama na području zdravstva Sjedinjenih Američkih Država postoji čitav nit preporuka usmjerenih upravo ranom otkrivanju (screeningu) žena koje su u riziku od razvijanja postporođajne depresije. Prevencija je ovdje posebno važna jer primjena lijekova radi liječenja bolesti ograničava proces dojenja, a za psihoterapiju mlade majke uglavnom nemaju dovoljno vremena i novca. Tu su važni čimbenici socijalna podrška i stigma. Socijalna podrška se pokazala kao dobar zaštitni čimbenik mentalnog zdravlja majki, a pomaže i kao tretman za liječenje postporođajne depresije (npr. podrška patronažne sestre, grupe za podršku dojenju, pa čak i telefonska savjetovanja).
Termin baby blues odnosi se na blago depresivno raspoloženje nedugo nakon poroda, može početi već od trećeg dana života djeteta i često završava dok dijete napuni mjesec dana. Pogađa gotovo 50 % majki, a simptomi su slični postporođajnoj depresiji, samo su manje intenzivni. U rijetkim slučajevima postporođajna depresija razvije u postporođajnu psihozu (manje od 0,1 %), čiji simptomi uključuju maniju, psihotične misli, depresiju i slično. Radi se o stanju koje zahtijeva hitno bolničko liječenje, ponekad i prisilno. Često simptomi postporođajne depresije prati tjeskoba, koja se javlja u oko 9 % majki unutar 14 tjedana od rođenja djeteta i čak 17 % unutar prvih 30 tjedana, no moguća je čak i do sedam mjeseci nakon rođenja djeteta.
Na koji način rano otkriti rizik od razvoja postporođajne depresije?
Postoje različite metode, kao što su upitnici. U njima se postavlja određena crta rizika (broj bodova) iznad kojih je opravdano očekivati razvoj postporođajne depresije. Njihova snaga je umjerena, ali zahvaća zadovoljavajući broj žena u riziku. Uz rezultate na upitnicima, važno je promotriti i ostale čimbenike koji mogu doprinijeti doživljaju depresije, kao što su bračni ili obiteljski status, socio-ekonomske prilike, uvjeti stanovanja. Nekada ih je sram spomenuti simptome liječniku obiteljske medicine ili patronažnim sestrama i drugim zdravstvenim djelatnicima u neposrednoj blizini. Nešto se lakše povjeravaju i utjehu pronalaze u grupama podrške (uglavnom majki), makar u online formi kroz forume, zatvorene grupe na društvenim mrežama ili aplikacijama.
Zašto uopće dolazi to takvog poremećaja? Period po rođenju djeteta je intenzivan u smislu fizioloških i psiholoških promjena, posebno za nove i mlade majke. Hormonalne fluktuacije otežavaju emocionalnu stabilnost i ravnotežu te čine majke ranjivima na doživljaj stresa i negativne emocije. Dolazak djeteta nije samo radostan, nego i iznimno stresan događaj. Već u prvim mjesecima trudnoće može se uočiti naznaka teškoća s prilagodbom majki. Ukoliko je dijete zahtjevnog temperamenta, briga o njemu postaje dodatni stresor pa razdražljiva, plačljiva i nemirna djeca češće imaju majke sa postporođajnom depresijom. Ona je češća i kod majki koje nemaju emocionalnu, socijalnu te instrumentalnu podršku – praktičnu pomoć u rješavanju zadataka – u partnerima i članovima proširene obitelji ili prijateljima. Nedostatak podrške iz okoline pojačava doživljaj stresa, beznađa i bespomoćnosti. Često se tijekom trudnoće javlja u kombinaciji s tjeskobom, osjećajem nekompetentnosti u roditeljskoj ulozi i straha od budućnosti. Takav način razmišljanja vremenom neminovno dovodi do depresivnih simptoma. S postporođajnom depresijom povezane su i samoprocjene o zadovoljstvu brakom i/ili partnerskim odnosom općenito, kao i sa pojedinim aspektima tog odnosa.
Kako se liječiti?
Simptomi „baby bluesa“ obično se povuku unutar dva tjedna do tri mjeseca, jednako spontano kako su i došli. Terapija lijekovima je uglavnom nepotrebna. Postporođajna depresija je ponešto dugotrajnije stanje koje prati određeni kontinuum s povremenim fluktuacijama tj. izmjenama dobrih i loših faza. Doživljeni simptomi mogu varirati od blagih do ekstremnih, pa o tome treba voditi računa prilikom planiranja tretmana.
Kao najučinkovitija metoda „liječenja“ postporođajne depresije pokazala se psihoterapija, ponajviše interpersonalna terapija i kratke kognitivno – bihevioralne intervencije. Interpersonalna psihoterapija je kraći psihoterapijski rad koji se usmjerava na probleme u interpersonalnom (socijalnom) području i u početku se koristio gotovo isključivo za liječenje depresivnosti. Ova terapija bazira se na biopsihosocijalnom modelu stresa, a klijenta se poučava socijalnim vještinama, razumijevanju nesporazuma i vlastitih frustracija u odnosima s drugima. Svrha ovog pristupa je u aktivnoj ulozi klijenta u promjeni nepovoljne situacije, ne samo prihvaćanje. Kognitivno – bihevioralne tehnike koriste se u prepoznavanja iskrivljenih vjerovanja i stjecanju realističnije slike svijeta. Prednost kognitivno – bihevioralnoj tehnici dajemo ukoliko je uz depresivnost snažno izražena prisutnost tjeskobe.
U okviru projekata za podrška obiteljima Pragma organizira niz aktivnosti namijenjenih mladim roditeljima – od predavanja, radionica do individualne emocionalne i psihološke podrške u našem Savjetovalištu. Javite nam se za više informacija na pragma@udruga-pragma.hr ili 01 7789 950.
Tekst je nastao temeljem provedbe projekta “Podrška obitelji u zajednici” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i “Optimizam i obitelj” kojeg podupire Grad Zagreb.
Literatura:
Andrews-FIke, C. (1999.). A Review of Postpartum Depression, The Primary Care Companion to the Journal of Clinical Psychiatry, 1(1), 9. – 14.
Dwenda, K. G., Patricia, M., Rebekah, P., Johnson, L. i Crow (2013.). Postpartum Doula and Peer Telephone Support for Postpartum Depression: A Pilot Randomized Controlled Trial, Journal of primary care & community health, 4, 36. – 43.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.