Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja
Pragma ovom Nagradom želi podržati rad novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti građana o obrazovanju.
U projektu je do danas sudjelovalo više od 80 škola, više od 12 000 djece i mladih te 600 stručnih suradnika, nastavnika, odgojitelja/odgajatelja, a doprinio je provedbi medijsko-emocionalnog odgoja. Škole su istaknule i kako uključivanjem djece i mladih u odlučivanje učvršćujemo njihovo samopouzdanje jer je učenicima pružena mogućnost odabira – ona im daje osjećaj važnosti jer se njihov glas uvažava.
Ovogodišnja, 12. Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja, usmjerena je promociji sporta kao izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koja doprinosi pozitivnim obrazovnim ishodima, povećanoj socijalnoj uključenosti djece i mladih, prevenciji neprihvatljivog ponašanja, razvoju socijalnih i emocionalnih vještina te općeljudskih vrijednosti kod djece i mladih.
Nagrada se dodjeljuje uz potporu Grada Zagreba te uz partnerstvo Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Preuzmite:
Smjernice za dodjelu Nagrade “Odgoj kroz umjetnost”
Glasački list Nagrade “Odgoj kroz umjetnost”
Suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje
Poziv odgojno-obrazovnim ustanovama za uključivanje u 12. Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja
RADIJSKI PRILOZI
- Sanja Krmec Tonković, Hrvatski radio Otočac, rad: “Sastanak s razlogom”:
- Marina Mejak, Radio Istra, rad: “Mali svijet velikih misli – Dječji vrtić Tratinčica Barban”:
- Martina Zlatar, Radio Ilok, rad: “mali Voditelj”:
TISKANI/ONLINE/TV PRILOZI
- Maja Šubarić Mahmuljin, Generacija.hr, rad: “Sonja spaja umjetnike s djecom iz domova: ‘Prilika je to da stvaraju nešto novo i kreativno na što će biti ponosni’”
- Zrinka Radić, 24sata, rad: “Roza (10) iz Makarske: Gušt mi je svirati mandolinu, na njoj zasviram i ‘Oprosti mi pape'”
- Ela Hamzić i Antonija Kalac, Televizija Student, rad: “Ženski pogled u umjetnosti”:
- Mihael Fitz i Goran Ivanović, Televizija Student, rad: “The Artist Within/Umjetnik u meni”:
- Nina Čepo, Tajana Josipović i Karin Sergo, Televizija Student, rad: “Put do glasa”:
Obrazovanje i mediji
Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja
Teorija i praktična pozadina projekta: „Obrazovanje djece i mladih za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – medijska kultura“
– rezultati empirijskog istraživanje Ilišin, Marinović Bobinac i Radina (2001.) provedenog na uzorku od 1000 učenika viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) upućuju na nedijalošku orijentaciju roditelja – djeca s prijateljima najviše razgovaraju o glazbi, filmovima i knjigama, s majkom o školi i nastavnicima te o vlastitoj budućnosti, a s ocem o budućnost.
Mediji u životu djece ostvaruju prvenstveno zabavnu funkciju, a tek povremeno i edukativnu. Istraživanje je pokazalo kako djeca imaju potrebu podijeliti s drugima svoje dojmove i razmišljanja o onome što su čitala, slušala ili gledala – zato je najučestalija tema razgovora s vršnjacima razgovor o filmovima, glazbi i knjigama, a ta je tema u komunikaciji s roditeljima tek povremeno prisutna. Starija djeca osobito manifestiraju potrebu za dijalogom o medijski prezentiranim sadržajima.
Važan preduvjet adekvatnog odnosa spram medija pojavljuje se medijska pismenost – medijski odgoj, a u svim istraživanjima su, kao glavni nositelji medijskog odgoja, naglašeni roditelji. Propuštajući diskusije o tim temama roditelji dopuštaju da mimo njih prolaze iskustva njihove djece s paralelnim medijskim svijetom u kojega su svakodnevno više ili manje uključena, kao što propuštaju i gotovo idealnu prigodu za nenametljivu dodatnu edukaciju i vrijednosno usmjeravanje djece koja su upravo u dobi kada iskazuju osobitu nesnošljivost spram dociranja i moralnih prodika. Bilo dostatno da zajedno s djecom prate njima omiljene sadržaje i razmijene s njima misli i emocije koje ti sadržaji provociraju.
Podjela zajedničkog medijskog iskustva mogla bi ujedno pospješiti svakodnevnu komunikaciju djece i roditelja, otvarajući dodatni prostor za bolje međusobno poznavanje i razumijevanje koje je u adolescenciji često stavljeno na ozbiljnu kušnju. (Iz knjige autora: Ilišin, Vlasta; Marinović Bobinac, Ankica; Radin, Furio (2001). Djeca i mediji : uloga medija u svakodnevnom životu djece. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; IDIZ, Zagreb).
– Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nalaže državama članicama da provode mjere na temelju odredbi Povelje. Učenje u obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava je cjeloživotni proces. Učinkovito učenje u ovom području uključuje širok raspon sudionika – uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, obrazovne vlasti, državne službenike, neprofitne organizacije (udruge), medije i javnost. Sva sredstva obrazovanja i učenja, osobito informalna u kojem svaki pojedinac usvaja stavove, vrednote, vještine i znanje iz obrazovnih i drugih izvora u vlastitom okružju i iz svakidašnjeg iskustva – obitelj, vršnjaci, susjedi, susreti, knjižnica, masovni mediji, posao, igra itd.), imaju ulogu u ovom procesu učenja i vrijedna su u promoviranju načela obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i ostvarivanju njihovih ciljeva.
Udruge daju vrijedan doprinos u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u sklopu neformalnog i informalnog učenja pa im je potrebna prilika i potpora kako bi mogli dati taj doprinos. Jedan od temeljnih ciljeva svakog obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije samo dati učenicima znanje, razumijevanje i vještine, nego ih također osposobiti spremnošću na poduzimanje mjera u društvu u obrani i promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Potrebno je poticati partnerstvo i suradnju među širokim slojem sudionika uključenih u obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se njihovi doprinosi najviše iskoristili, uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, nevladine organizacije, organizacije mladih, medije i široku javnost.
Države članice trebaju poticati ulogu udruga u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u neformalnom učenju. One bi trebale priznati te organizacije i njihove aktivnosti kao vrijedan dio obrazovnog sustava, pružiti im gdje je to moguće potrebnu potporu i u potpunosti se koristiti stručnošću kojom oni mogu pridonijeti u svim oblicima učenja. Države članice također bi trebale promicati i najavljivati obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava drugim dionicima, osobito medijima i javnosti, kako bi se povećao doprinos koji oni mogu dati u ovom području.
definicija The Institute of Public Relations kaže da su odnosi s javnošću „disciplina čiji su ciljevi čuvanje ugleda, uspostavljanje razumijevanja i potpore te utjecaj na mišljenja i ponašanja javnosti. Odnosi s javnošću su planirane akcije s učincima, a posebice utječu na dobre odnose i međusobno razumijevanje organizacije i njenih javnosti“. Odnosi s javnošću u osnovi su upravljanje ugledom i dobrim odnosima s javnostima.
Najveća moć odnosa s javnošću nalazi se u educiranju javnosti, utjecaju na stavove i ponašanja te uspostavljanje međusobnog razumijevanja. Dobri odnosi s javnošću su nevidljivi elementi pri formiranju branda i okoline koja ga prepoznaje. Važno je da informacije dođu do bitnih javnosti kako bi se široj javnosti približile njegove vrijednosti. Nositelji socijalnog i obrazovnog djelovanja u Hrvatskoj (bilo javne – državne ili gradske bilo neprofitne organizacije) nemaju razvijene mehanizme uspostavljanja odnosa s javnostima, kao i rada s medijima. Pragma ističe zajedničke vrijednosti u socijalnom i obrazovnom području: dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca; pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost; vrijednost zajednice i života u zajednici; zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja i nasilja; socijalna pravda; promicanje pozitivnih socijalnih promjena; predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja i sl.
– u projektu su predviđena predavanja i radionice za djecu i mlade o medijskim sadržajima koji mogu utjecati na njihovo ponašanje, zdravlje i stavove; edukacije roditelja i stručnjaka o utjecaju medija na ponašanje i stavove; te povezivanje stručnjaka iz obrazovnih i socijalnih organizacija u jačem medijskom promoviranju svoga rada, vrijednosti koje zastupaju, problema s kojima se suočavaju i rješenja koja se nude. Važna aktivnosti je i dodjela Godišnje nagrade koja je zamišljena kao proces koji uključuje izradu metodologije rada medijskog opismenjavanja i kulture djece i mladih, kao i proces zajedničke suradnje roditelja, djece, obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija.
Saznajte više o projektu “Obrazovanje i mediji” na:
pragma@udruga-pragma.hr