Odgoj kroz umjetnost

Poziv na prijavu novinarskih radova za 12. „Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja“ – prijave radova do 28. 2. 2025. godine

Udruga Pragma poziva novinare na prijavu za 12. Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja s temom: „Odgoj kroz umjetnost“. Pozivamo novinare da do 28. veljače 2025., putem obrasca, prijave po jedan novinarski rad u kategorijama: za najbolji radijski, televizijski i/ili tiskani (online) prilog.

Prihvatljivi su radovi koji su objavljeni/emitirani između 1. siječnja 2020. i 28. veljače 2025. Pristigle novinarske radove, nakon provjere formalnih uvjeta, od ožujka do svibnja 2025., zajedno ocjenjuju učenici, nastavnici, stručni suradnici i roditelji prema načelu „jedna ustanova – jedan glas“. Dodjela Nagrade je u lipnju 2025. godine.

Umjetnost obogaćena intelektualnom, emocionalnom i humanom porukom prožetom estetskim vrijednostima, kao najvažnije sadržajno područje estetskog odgoja, zauzima vrijednu ulogu u životu mladog pojedinca. Zato ovogodišnja tema Nagrade „Odgoj kroz umjetnost“ ističe ciljeve koje želimo dosegnuti putem kvalitetnih novinarskih radova, a koji će medijski opismeniti djecu i mlade u Hrvatskoj:

• promicanje stvaralačkog potencijala, smisla za estetiku te kreativnih inicijativa kod djece i mladih, a u koje su direktno uključena djeca i mladi;

• poticanje razvoja emocionalne inteligencije, morala, sposobnosti kritičkog promišljanja;

• poticanje razvoja smisla za samostalnost, slobodu, estetiku i transformaciju društva kroz umjetnost, odnosno estetiku.

Nagrada ima za cilj davanje podrške i promoviranje rada novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti o obrazovanju i zato je koncipirana u tri dijela: u prvom dijelu Pragma objavljuje javni poziv novinarima za prikupljanje novinarskih radova u dvije/tri kategorije (radijski, TV i/ili tiskani/online prilozi) koji tematski povezuju umjetnost i obrazovanje te socio-emocionalne kompetencije djece; u drugom dijelu pristigli i kvalificirani novinarski radovi se upućuju u osnovne, srednje škole i učeničke domove u Hrvatskoj, zajedno s Pragminim Smjernicama za ocjenjivanje radova, gdje učenici biraju najkvalitetnije radove uz podršku svojih nastavnika te potporu Pragme; u trećem dijelu se organizira javna, svečana dodjela Nagrade, uz sudjelovanje djece i mladih, te se predstavljaju rezultati vrednovanja cjelokupnog procesa dodjele Nagrade.

Iz Natječaja su isključeni radovi koji spadaju u kategoriju prikrivenog oglašavanja, radovi koji promoviraju ili neprimjereno prikazuju određena nepoželjna ponašanja; radovi koji produbljuju ideološko – svjetonazorske društvene sukobe; radovi koji ne štite dostojanstvo djece i mladih te obitelji, kao i radovi koji svojim sadržajem nisu nedvosmisleno uspjeli povezati koncepte/promocije umjetnosti (lijepoga) te poželjnih obrazovnih i socio-emocionalnih vještina kod djece i mladih.

Zašto je odabrana tema estetike/umjetnosti?

• Kada djeca nauče tražiti ljepotu kroz umjetnost, vjerojatnije je da će razviti vještine promatranja i pozornost na detalje, što koristi učenju u svim predmetima. Ove vještine mogu poboljšati kognitivne funkcije poput koncentracije, kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, a zanimljivo je istaknuti kako neki nalazi pokazuju kako uključenost u umjetnost povećava angažman u školi i smanjuje stopu napuštanja škole, budući da učenici osjećaju veću svrhu i motivaciju.

• Brojna istraživanja koja dovode u vezi glazbeno obrazovanje i kognitivni razvoj, pa tako glazbeno obrazovani ljudi pokazuju bolje rezultate u testovima pamćenja, pamćenju riječi, sposobnosti čitanja, boljem rječniku, dekodiranju emocija, testovima kratkoročnog pamćenja, radnom pamćenju, vizualnom pamćenju, vizualno motoričkoj integraciji, taktilnoj preciznosti, selektivnoj pažnji, spacijalnoj sposobnosti, matematičkim sposobnostima i drugim neverbalnim sposobnostima.

• Bavljenje umjetnošću potiče djecu na kreativno razmišljanje i maštovito izražavanje, razmatranje višestrukih rješenja i pristup problemima iz različitih perspektiva. Djeca uče vizualizirati mogućnosti, vježbaju originalno razmišljanje, što potiče inovativno i kreativno razmišljanje tijekom odrastanja. Težnja za ljepotom potiče djecu da budu znatiželjna, kreativna i istraživačka, što pogoduje intelektualnom i umjetničkom razvoju. Estetsko uvažavanje pomaže djeci razviti znatiželju i potiče ih da promatraju detalje, obrasce i odnose u svijetu oko sebe.

• Umjetnost djecu uči i strpljivosti, radnim navikama, ustrajnosti, ako se udubimo u umjetničko vježbanje prisiljeni smo na samu koncentraciju i vježbanje uma koji se kreativno razvija te razvija osjećaj za lijepo.

• Osjećaj za lijepo, odnosno sposobnost prepoznavanja i uvažavanja estetskih kvaliteta u umjetnosti, prirodi i životu, smatra se važnim u psihičkom razvoju, pogotovo kod djece. Umjetnost djeci daje siguran prostor da istražuju i izražavaju svoje emocije na neverbalan i kreativan način, a pogotovo one koje im je možda teško artikulirati pa tako djeca koja se bave umjetničkim izražavanjem pokazuju poboljšanu samosvijest i bolju emocionalnu regulaciju.

• Umjetnost ima važnu ulogu i u unapređenju socijalnih vještina pa tako sudjelovanjem u grupnim umjetničkim aktivnostima dolazi do jačanja društvenih veza i poboljšanim međuljudskim vještinama.

• Razvijanje osjećaja za ljepotu također proširuje dječju svijest o kulturnoj raznolikosti i pomaže im da vide vrijednost u stvarima i ljudima koji su drugačiji od njih samih. Kada djeca nauče prepoznavati ljepotu u raznim oblicima – bilo da se radi o ljepoti u ljudima, umjetnosti ili prirodi – često razviju suosjećajniji i empatičniji pogled na svijet. Doživljavanje ljepote izvan sebe (npr. u umjetničkom djelu ili u prirodi) može potaknuti osjećaj povezanosti i želju za brigom za druge, što ide u prilog s rezultatima istraživanja koji sugeriraju da oni ljudi koji imaju snažnije izražen osjećaj zahvalnosti za ljepotu pokazuju i veću razinu empatije i suosjećanja.

Koje teme i sadržaji novinarskih radova mogu ući u uži izbor?

• Prikaz događaja/priče koji se odnose na djecu u dobi do 18 godina; a uključuje barem jedno od polja: kazališnu umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), filmsku umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), glazbenu umjetnost, likovne umjetnosti, primijenjenu umjetnost, plesnu umjetnost i umjetnost pokreta, dizajn, književnost i interdisciplinarno umjetničko polje;

• Umjetničke aktivnosti i događaji te priče koje se u radovima prikazuje treba povezati s mentalnim zdravljem, dobrobiti i promociji prava djece i mladih, socijalnim i obrazovnim vještinama, općeljudskim vrijednostima;

• Priče o natjecanjima, izvannastavnim aktivnostima, školskim projektima i projektima u zajednici, javnim događanjima i inicijativama u kojima se djeca i mladi (i šira zajednica) uključuju u umjetničke aktivnosti s ciljem: popularizacije umjetnosti među djecom i mladima, poticanja povezanosti zajednice, inkluzije i općenito socijalnog uključivanja djece i mladih (osobito u krajevima s nedovoljno takvih sadržaja);

• Utjecaj i značaj glazbenih, plesnih i likovnih pedagoga i drugih stručnjaka iz područja književnosti, kiparstva, arhitekture, filma i stripa u životu djece koja se bave umjetnosti;

• Promicanje stvaralačkog potencijala, smisla za „lijepo“ te kreativnih inicijativa kod djece i mladih te u sustavu odgoja i obrazovanja;

• Povezivanje umjetničkog odgoja s razvojem socijalnih i emocionalnih vještina, morala, sposobnosti kritičkog razmišljanja, smisla za estetiku, slobodu i transformaciju društva kroz umjetnost i „lijepo“.

Koje teme i sadržaji novinarskih radova neće u uži izbor?

• Najave i izvještaji s jednokratnih manifestacija u kojima djeca nisu aktivni sudionici;

• Izvještaji o uspjesima u glazbenim natjecanjima djece bez povezivanja umjetnosti s njezinim značenjem za obrazovni, socijalni i emocionalni razvoj i dobrobit.

Grad Zagreb sufinancira projektne aktivnosti. Partner u projektu je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu. Sadržaj je u isključivoj odgovornosti Pragme i niti pod kojim uvjetima ne održava mišljenje Grada Zagreba.

Kontakti: pragma@udruga-pragma.hr