Zagebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2011. navodi sljedeće podatke za Grad Zagreb koji se odnose na nasilje u obitelji:
Uvidom u izvješće Centra za socijalnu skrb Zagreb (u daljnjem tekstu: CZSS Zagreb), o provođenju Protokola u razdoblju od 1. listopada 2005. do 1. svibnja 2006. vidljiva je znatna zastupljenost djelovanja po svim točkama Protokola. Za orijentaciju kretanja pojave nasilja u obitelji ističe se 320 prijava policije u slučaju nasilja u obitelji u tako kratkom razdoblju od sedam mjeseci, te 711 poziva koje je djelatniku CZSS-a Zagreb, uputila policija radi postupanja u vezi s nasiljem u obitelji. Nadalje, ističe se 485 izrečenih upozorenja roditeljima te 325 izrečenih mjera nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi. Rjeđe se u navedenom razdoblju pristupalo oduzimanju prava roditeljima da žive s djecom (u 44 slučaja), a u 88 slučajeva donesena je odluka o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj do 31. prosinca 2005., odnosno prijedlog suda nakon 1. siječnja 2006.
Prema podacima Policijske uprave zagrebačke u 2005. su zabilježena 373 kaznena djela nasilničkog ponašanja u obitelji, što je 47,43% više u odnosu na 2004. kada su prijavljena 253 takva kaznena djela. U strukturi počinitelja dominiraju počinitelji muškog spola u dobi od 18. do 59. godine života, a struktura žrtava za 2005. bilježi najveći broj odraslih ženskih osoba (263), odraslih muških osoba (87), djece ženskog spola (18) i maloljetnih ženskih osoba (3), te djece muškog spola (2).
Prema istom izvoru u 2005. je zabilježen porast kaznenog djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe za 17,84% u odnosu na 2004. U strukturi počinitelja kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe počinitelji muškog spola gotovo su dvostruko zastupljeniji od ženskih počinitelja.
Nije zanemariv niti porast broja prekršaja nasilja u obitelji u 2005. godini kada su prijavljena 2 823 počinitelja, a koji je povećan u odnosu na 2004. za 34,57%. Gledajući 2001. u odnosu na 2005. uočen je znatan porast broja prijavljenih počinitelja prekršaja nasilja u obitelji od 680 %, tj. od 415 prijavljenih počinitelja prekršaja nasilja u obitelji u 2001. do 2823 u 2005. Vezano uz prekršaj nasilja u obitelji potrebno je dodatno pojasniti jedan od bitnih razloga drastičnog povećanja evidentiranih prekršaja (680%) u razdoblju od 2001. – 2005., a to je stupanje na snagu novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 116/03), koji je na bitno drugačiji način uredio sam pojam obiteljskog nasilja (znatno šire tumačenje) nego što je to bilo u ranijem Obiteljskom zakonu.
Prema podacima Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba vidljivo je da je u razdoblju od 2003. – 2005. tretirano 2 893 djece i njihovih obitelji, od kojih je 59% na neki način zlostavljano. Najzastupljenije je svjedočenje nasilju u obitelji u 39% slučajeva, zatim emocionalno zlostavljanje sa 30.5%, pa fizičko zlostavljanje u 13% slučajeva, te zanemarivanje u 12% slučajeva. Prema evidenciji udruge „Hrabri telefon“ – telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu, u razdoblju od 2001. – 2005., zabilježen je kontinuirani porast poziva, posebno onih koji se odnose na emocionalno (25%) i fizičko zlostavljanje (25%), a zatim slijedi seksualno zlostavljanje (12%), nazočnost nasilju u obitelji (9%) i zanemarivanje (5%).
Prema podacima Ureda pravobraniteljice za djecu, tijekom 2006. zaprimljene su 44 prijave povrede prava koje su se odnosile na nasilje u obitelji i zanemarivanje, a kojima je bilo obuhvaćeno ukupno 86-ero djece. Iz prethodnih izvještajnih razdoblja u 2006. godinu preneseno je 65 prijava te je tijekom 2006. postupano u ukupno 109 predmeta koji su se odnosili na nasilje u obitelji. S obzirom na učestalost i trajanje nasilja sve su se odnosile na višekratno, odnosno kontinuirano nasilje. Od 44 prijave zaprimljene tijekom 2006., 15 se prijava odnosilo na prijave za psihičko nasilje (34%), 13 na prijave za fizičko nasilje (30%), sedam (16%) na prijave za seksualno nasilje, te devet (20%) na zanemarivanje skrbi o malodobnoj djeci. Prema prijavama o počinitelju nasilja u obitelji u najvećem broju slučajeva (21) prijava se odnosila na oca (45%), na majku u 13 slučajeva (28%), a, prema prijavama oba roditelja istodobno bili su počinitelji obiteljskog nasilja u šest slučajeva (13%). U tri slučaja (6%) kao počinitelj nasilja u obitelji bila je prijavljena baka, a u po dva slučaja (4%) kao počinitelji nasilja bili su prijavljeni djed i očuh djeteta.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.