Dužnosnici Vijeća Europe – predsjednik Europskog odbora za socijalna prava Vijeća Europe prof.dr.sc. Luis Jimena Quesada i voditelj Odjela za Europsku socijalnu povelju Regis Brillat i predstavnici Pragme su 19. i 20. studenog 2013. g. održali Skup te niz sastanaka s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti te sa značajnim dionicima u hrvatskom društvu, a na temu hrvatske ratifikacije Revidirane Europske socijalne povelje.
Glavni govornici na skupu “Revidirana Europska socijalna povelja – oživotvorenje socijalne države” održanom 19. studenog od 17 sati u kinu Tuškanac su bili Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić – koji je bio i pokrovitelj Skupa; predsjednik Pragme Nedjeljko Marković; predsjednik Europskog odbora za socijalna prava Vijeća Europe prof.dr.sc. Luis Jimena Quesada; predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš i direktorica politika EU i međunarodnih poslova Hrvatske udruge poslodavaca Lidija Horvatić.
U srijedu, 20. studenog predstavnici Vijeća Europe i Pragme održali su sastanke u Hrvatskom saboru s predstavnicima Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbora za obitelj, mlade i sport; Predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem; predstavnicima Vlade Republike Hrvatske koju je predstavljao ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić sa suradnicima; te s Gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem.
Teme razgovora s hrvatskim dužnosnicima i važnim dionicima su bile rafitikacija Revidirane Europske socijalne povelje od strane Republike Hrvatske; provedba Povelje kroz proceduru praćenja (sustav izvještavanja i mehanizam pritužbi), uključujući i važnu ulogu organizacija civilnog društva i socijalnih partnera; važnost promocije Povelje koja uključuje edukaciju profesionalaca (suci, socijalni radnici, sindikati, akademska zajednica) te najava konferencije o Povelji na visokoj razini koja će se održati Torinu 2014. godine. Podsjećamo, Hrvatske je pristupila Europskoj socijalnoj povelji iz 1961. godine, ali nije ratificirala „novu“, Revidiranu Europsku socijalnu povelju iz 1996. godine koja jamči veća socijalna prava i odgovara na moderne potrebe građana Europe.
Više fotografija pogledajte OVDJE. 
U Hrvatskom saboru su predstavnici Vijeća Europe naglasili važnost jačanja suradnje nacionalnih parlamenata i Vijeća Europe, posebno po pitanju Europske socijalne povelje (ESP). Kao najvažnije razloge ratificiranja ESP-a, naveli su: a) važnost održavanja konzistentnosti između ESP-a i Revidirane ESP, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, b) činjenicu da je Hrvatska, kao potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima, već uskladila svoje zakonodavstvo s odredbama sadržanih također u ESP-u te c) uvjet da države ratificiraju revidiranu ESP je da se prihvati minimalno 16 članaka koje ista propisuje, dok je Hrvatska do sada prihvatila 15 članaka originalne ESP, što znači da je za ratifikaciju potrebno prihvatiti još minimalno 1 članak, a što ne zahtijeva posebna financijska ulaganja i promjene zakona. Ostali se članci Povelje mogu usvajati progresivno. Osim toga, naveli su kako su neke odredbe originalne Povelje (koja je nastajala 1950ih godina) kreirane u zastarjeloj tradiciji, osobito po pitanju razlika između muškaraca i žena u području zaposlenja.
Silvano Hrelja, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, istaknuo je kako se Hrvatski sabor do sada nije bavio Poveljom te kako će se osobno zauzeti da Hrvatska što prije pristupi ratifikaciji Revidirane povelje. Hrelja smatra da kako je potrebno osnovati koordinacijsko tijelo za potrebu praćenja i nadzora nad primjenom Povelje, te kako je potrebno Povelju promovirati, posebno među stručnjacima i političarima. Marija Lugarić, članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i Odbora za obitelj, mlade i sport, govorila je o razlozima zbog kojih Hrvatska još nije ratificirala Revidiranu povelju, navodeći kako bi bilo dobro ostaviti dovoljno vremena za pripremu Hrvatske za implementaciju Povelje – analizirajući potrebna financijska sredstva, potrebu promjene određenih zakona – jer sama ratifikacija, kaže Lugarić, ne znači puno. Također je predstavnike VE-a zamolila za pomoć u implementaciji Povelje.
Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme, istaknuo je kako mu se čini da su „današnji sastanci održani u pravo vrijeme“, te kako se nada da će Revidirana povelja utjecati na oživotvorenje socijalne države, naglasivši da ukoliko se ne poštuju ljudska (socijalna) prava – koja čine jedan od tri stupa Vijeća Europe i Hrvatske, uz demokraciju i vladavinu prava – cijeli sustav se urušava. Istaknuo je i važnu ulogu civilnog društva, uz predstavnike sindikata i poslodavaca kao socijalnih partnera ministarstava i vlade po pitanju implementacije Povelje. Quesada i Brillat su dodatno istaknuli važnost poboljšanja kvalitete u izvješćivanju Hrvatske o primjeni Povelje, uključujući u taj proces i ostale važne dionike, poput sindikata, poslodavaca i organizacija civilnog društva, te konzultacije različitih ministarstava i Sabora prije slanja nacionalnog izvješća Odboru za socijalna prava koje se o izvješću očituje. Izrazili su također svoju spremnost na suradnju i pomoć Hrvatskoj u implementaciji Povelje.
Predstavnici Vijeća Europe i Pragme su informirali Predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovića, kao i savjetnicu za društvene djelatnosti Zrinku Vrabec Mojzeš, o razgovorima sa saborskim zastupnicima te predstavnicima civilnog društva i sindikata o ratifikaciji Revidirane Europske socijalne povelje u Hrvatskom saboru. Hrvatski je predsjednik naglasio kako podržava ratifikaciju, tim više jer je velik dio načela Europske socijalne povelje ugrađen u hrvatsko zakonodavstvo u procesu usklađivanja s europskim zakonodavstvom tijekom pristupnih pregovora za pristupanje RH Europskoj uniji. Naglasio je kako je važno podržavati socijalnu državu i socijalnu pravdu, osobito u ovom trenutku ekonomske krize, i kako treba nastojati teret krize raspodijeliti tako da najranjivije društvene skupine ne budu najviše pogođene.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske na čelu s ministrom rada i mirovinskog sustava prof.dr.sc. Mirandom Mrsićem, uz suradnike iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava – pomoćnika ministra Daria Barona i načelnicu Sektora za rad i radno pravo Ingu Žic te suradnike iz Ministarstva socijalne politike i mladih – Maju Sporiš, zamjenicu ministrice, Hrvoja Sadarića, pomoćnika ministrice te Vesnu Mastela-Bužan, višu stručnu savjetnicu, primili su u Vladi RH predstavnike Pragme i Vijeća Europe. Ministar Mrsić je iskazao pozitivan stav Vlade o potrebi pristupanja Revidiranoj povelji te naglasio kako Vlada poduzima prve korake k inicijativi da se pokrene postupak ratifikacije Revidirane povelje.
Predstavncima Vlade je uime Vijeća Europe prof.dr.sc. Luis Jimena Quesada izrazio svoje zadovoljstvo dosadašnjim poduzetim koracima u usvajanju i provođenju određenih odredbi Povelje te istaknuo nužnost pristupanja Hrvatske Revidiranoj povelji kao nastavak dosljednosti ideji nedjeljivost svih ljudskih prava i snažne opredijeljenosti Republike Hrvatske k osnaživanju socijalnih standarda na nacionalnoj razini, te unapređenju socijalnih standarda na europskoj razini. Predsjednik Quesada se dotaknuo i teme dosadašnje prakse izvještavanja Europskom odboru za socijalna prava Vijeća Europe o praksi primjene Europske socijale povelje u pojedinoj državi. Kako je istaknuo, u kontekstu Hrvatske, do sada su uočljivi nedostaci izvještavanja u smislu nedovoljne međuresorne suradnje i ažurne informiranosti svih dionika uključenih u proces izvještavanja. Predsjednik Quesada predlaže da se u cilju unapređenja sustava izvještavanja, kao buduća praksa, uvedu redoviti međuresorni sastanci s ciljem razmjene informacija. Naglasio je kako Povelja ne može biti efikasna bez praktične primjene i promocije prava koje ista propisuje te je posebno naglasio nužnost uključivanja organizacija civilnog društva kao važnih dionika u primjeni ekonomskih i socijalnih prava koje propisuje Povelja.
Predsjednik Pragme Nedjeljko Marković je izrazio spremnost Pragme, kao organizacije civilnog društva usmjerene između ostalog i na socijalna prava, na suradnju u daljnjem procesu usvajanja Revidirane povelje, praćenju njezine primjene i izvještavanja te je uz istaknuo i važnost edukacije stručnjaka, posebno sudaca i socijalnih radnika koji se u svom radu najviše susreću s realizacijom prava sadržanih u Povelji.
Potaknut upitima Régis Brillata o daljnjim koracima Vlade Republike Hrvatske u pogledu ratificiranja Povelje, ministar Mrsić je pojasnio kako se još uvijek razmatraju ključni dionici uključeni u realizaciju socijalnih prava, procedura praćenja te financijski aspekti pristupanja Revidiranoj socijalnoj povelji. Vlada RH planira usvojiti još nekoliko članaka Revidirane povelje, pri čemu je potrebno uvažiti financijski aspekt i potrebne izmjene zakona za njihovo usvajanje. Pritom je iskazao je otvorenost Vlade da se već u procesu odabira novih članaka Revidirane povelje konzultira sa socijalnim partnerima, od kojih je istaknuo ključnu ulogu Gospodarsko-socijalnog vijeća, ali i s predstavnicima organizacija civilnog društva. Najavio je kako Vlada priprema i određene tematske sastanke s članovima GSV-a i organizacijama civilnog društva. Na kraju je istaknuo kako Vlada završava potrebnu proceduru i pripremu ratifikacije, za što je još potrebna rasprava i suglasnost Hrvatskog sabora koji će o ratifikaciji raspravljati do ljetne stanke zasjedanja te kako se relativno uskoro može očekivati pokretanje postupka ratifikacije Revidirane Europske socijalne povelje.
Susret Gradonačelnika Milana Bandića i suradnica – mr.sc. Višnje Fortuna, pročelnice Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Vesne Šimić, voditeljice Službe za međugradsku i međunarodnu suradnju, s predstavnicima Pragme i Vijeća Europe je protekao u razmatranju praktičnih pitanja gdje je istaknuto kako grad Zagreb može biti ogledni primjer i za mnoge europske metropole po pitanju skrbi i razvijanju socijalnih prava za sve ranjive skupine.
Gradonačelnik Bandić predstavio je programe i postignuća Grada na socijalnom planu s posebnim naglaskom na socijalnu pravednost i solidarnost te socijalnu uključenost ranjivih skupina. Istaknuo je kako Zagreb živi multietničnost i multikulturalnost te da su to činjenice na koje je ponosan kao Gradonačelnik te je najavio nove kvalitetne projekte u kojima će, kao i dosad, u prvom planu biti čovjek. Naglasivši važnu ulogu gradova u provedbi Revidirane Europske socijalne povelje, predsjednik Quesada naglasio je, da za razliku od Zagreba, još uvijek ima lokalnih jedinica koje ne poštuju Povelju te se založio da Grad Zagreb bude primjer u primjeni Revidirane Europske socijalne povelje.
Sastanci održani 19. i 20.11.2013. g. su nastavak suradnje koja je započela s Vijećem Europe, osobito kroz organiziranje konferencije: „50 godina Europske socijalne povelje: dostignuća i socijalni izazovi pred Hrvatskom i Europom“ 11.11.2011.g., a budući je u zaključcima konferencije istaknuto kako unaprjeđenje i poštivanje socijalnih prava treba shvatiti kao razvojni standard razvijenih zemalja i kao nužnu socijalnu investiciju te je stoga potrebno hrvatsko pristupanje Revidiranoj Europskoj socijalnoj povelji. Povelja jamči i štiti socijalna prava kao najsnažniji međunarodni instrument sa sustavom nadzora od strane Europskog odbora za socijalna prava i izvještavanja od strane država-članica, osobito u vremenu kriza, i zato Pragma svoje napore usmjerava u suradnju s Vijećem Europe kako bi građani imali najveću moguću razinu zaštite.