Stanovanje

INDEKSI GRAĐEVINSKIH RADOVA U KOLOVOZU 2010.

Građevinski radovi u kolovozu 2010. u odnosu na kolovoz 2009. manji su za 11,7%.

Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do kolovoza 2010. manji su za 17,2% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do kolovoza 2009.

U kolovozu 2010.:
– prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 47,0% ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 53,0%
– prema vrstama gradnje, na novim je građevinama odrađeno 60,0% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 40,0%.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

O stanovanju u Izvješću o provedbi JIM-a u 2009. godini

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine donijela Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM), u 2009. godini.
U Izvješću koje je dostupno na web stranici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (www.mzss.hr), za područje stanovanja stoji:
3.1.5. Definirati koncept socijalnog stanovanja, razviti primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava

Strategija socijalnog stanovanja je u izradi. Ona bi trebala definirati koncept socijalnog stanovanja te objediniti Program stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata, Program društveno poticane stanogradnje te voditi računa o stambenom zbrinjavanju socijalno ugroženih skupina građana, što je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. MZOPUG je za potrebe izrade strategije naručilo istraživanje “Procjena stambenih potreba u Hrvatskoj” koje provodi CERANEO, Zagreb. Navedeno istraživanje je u tijeku. Tijekom 2009. godine MZOPUG je poslalo upite gradovima o broju stambenih jedinica koje osiguravaju za socijalno ugrožene skupine stanovništva i zaštićene najmoprimce, broju prijavljenih kućanstava na listama prvenstava za rješavanje stambenog pitanja, načinu priskrbljivanja stanova, kao i o planovima koje JLS imaju u pogledu pružanja pomoći pri stambenom zbrinjavanju stanovništva sa svog područja u idućem četverogodišnjem razdoblju.

Od upitanih 45 gradova, svoje je odgovore dostavio 41 grad. Osim JLS, upit o izdvajanjima iz državnog proračuna radi pomoći u rješavanju stambenog pitanja građana Republike Hrvatske upućen je i nadležnim Ministarstvima (MF, MZSS, MRRŠVG, MINGORP, MOBMS) koja su svoje odgovore i dostavila. Svi navedeni podaci bit će korišteni u izradi budućih dokumenata. Programi stambene gradnje u nadležnosti MZOPUG kojima je svrha zadovoljavanje stambenih potreba specifičnih skupina stanovništva koje nisu nužno i socijalno ugrožene, ali su izložene riziku socijalnog isključivanja su Program stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata, Program Društveno poticane stanogradnje i Program stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi, a provode se sredstvima iz Državnog proračuna. Tako je u Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata od 1997. godine do kraja prosinca 2009. izgrađeno i kupljeno ukupno 5 974 stanova na 310 lokacija u cijeloj RH, za što je ukupno utrošeno 2,2 milijarde kuna. Od toga je tijekom 2009. godine izgrađeno 63 stana na 2 lokacije ukupne vrijednosti investicija 30,2 milijuna kuna. JLS (gradovi i općine) dužne su osigurati komunalno opremljene lokacije za izgradnju stanova. U Programu društveno poticane stanogradnje, tijekom 2009. godine ukupno je izgrađeno na 4 lokacije 178 stanova, dok je tijekom 2008. godine na 2 lokacije izgrađeno 99 stanova. Od početka Programa (2000.) do danas u Programu društveno poticane stanogradnje ukupno je izgrađeno 4 797 stanova na 56 lokacija. Pojedine JLS osnovale su vlastite neprofitne pravne osobe koje također obavljaju sve poslove iz Programa društveno poticane stanogradnje.

Radi stambenog zbrinjavanja povratnika-bivših nositelja stanarskog prava, APN je tijekom 2009. godine kupila ukupno 167 stanova izvan područja posebne državne skrbi. Isto tako, APN je kupila 28 nekretnina (21 kuća, 5 stanova i 2 zemljišta) na PPDS. Za navedenu aktivnost iz državnog proračuna RH ukupno je bilo predviđeno 108 milijuna kuna. Tako su u razdoblju od 01.01.2009. do 31.12.2009. godine sva sredstva predviđena proračunom za 2009. godinu potrošena. Za usporedbu, u razdoblju od 01.01. do 31. 12. 2008. kupljena su 454 objekta, za što je utrošeno 250,3 milijuna kuna. Od početka ovog Programa do kraja 2009. godine iz proračuna RH izdvojeno je 575 milijuna kuna, čime je kupljeno 1 029 stanova. MZSS je u 2009. godini nastavilo prikupljati statističke podatke dobivene od CZSS-a o broju beskućnika koji su ostvarili pravo na smještaj u prenoćištu te prehranu u pučkoj kuhinji te kapacitete i iskorištenost kapaciteta ustanova koje organiziraju smještaj i pučke kuhinje.
Tijekom 2009. godine Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar proveo je istraživački projekt o beskućništvu u Hrvatskoj, s ciljem da se dobije potpuniji uvid u beskućništvo i obilježja beskućnika. Preliminarni rezultati projekta predstavljeni su na zajedničkoj konferenciji za JIM i JAP, održanoj u Zagrebu 11. veljače 2010. Iz dobivenih rezultata proizlazi da je potrebno šire istražiti beskućništvo i njegove uzroke u tranzicijskim zemljama jer je beskućništvo u tim zemljama relativno novi fenomen. Nedostatak podataka o beskućnicima onemogućuje oblikovanje prikladnih mjera javne politike prema ovoj skupini. Zato je potrebno istraživati i druge skupine beskućnika (ne samo one koje se nalaze u skloništima), kako bi se sustavnije prikupile informacije o iskustvima i potrebama ovih skupina.

Program stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata i Program društveno poticane stanogradnje su mjere koje MZOPUG provodi trajno. MZOPUG redovito prati sva ekonomska i socijalna kretanja te ukoliko bude nužno prema istima prilagođava svoje aktivnosti. U pogledu utjecaja ekonomske i socijalne krize, rebalansom državnog proračuna u 2009. godini smanjene su stavke za navedene programe stanogradnje. Kako bi se umanjile štetne posljedice krize MZOPUG je pripremilo nacrt novog Zakona o poticanju prodaje stanova13. Prema podacima HGK trenutno je u Hrvatskoj 2 315 neprodanih stanova, sa približno 144 000 m2. Iz usporedbe ovih podataka s podacima iz prethodnih razdoblja vidi se da je tijekom 2009. došlo do značajne stagnacije u prodaji stanova na tržištu nekretnina, s trendom da se takvo stanje nastavi i u 2010. godini. Ukoliko se takvo stanje nastavi u budućnosti, to bi moglo imati za posljedicu prestanak rada (likvidacija, stečaj i dr.) pojedinih građevinskih izvođača i firmi. Posebnu težinu opisanoj situaciji daje činjenica da je u graditeljstvu RH zaposleno oko 150 000 radnika koji su dobrim dijelom zaposleni u stanogradnji, te činjenica da je zbog ovakvog nepovoljnog trenda do kraja 2009. ostalo bez posla 15 000 radnika, s time što je za očekivati da će, ako se stagnacija prodaje stanova nastavi, do kraja 2010. ostati bez posla dodatni broj radnika u graditeljstvu. Ovako predloženi Zakon može se smatrati kao još jedna antirecesijska mjera kojom bi se potaknula prodaja novih stanova, a ujedno bi se građevinskoj industriji omogućio novi ciklus gradnje i zadržavanje brojnih radnih mjesta, kao i zapošljavanje novih kapaciteta. Nadalje, predloženim Zakonom će se zainteresiranim kupcima koji prvi puta kupuju stan ili kupuju veći stan od stana kojeg imaju uz državnu pomoć omogućiti kupnja stana pod povoljnijim kreditnim uvjetima. Naime, kupcu stana se smanjuje za oko 1% do 1,4% boda bankovna kamata. Rok otplate zajma, uključivo mogući poček otplate zajma, ne može biti duži od 30 godine od dana sklapanja ugovora o zajmu. Poček otplate zajma ne može biti duži od 20 godina od dana sklapanja ugovora o zajmu. Procjena je da je ovako postavljeni model povoljniji od 23%-34% od komercijalnih kredita, a za cijelo razdoblje od 30 godina povoljniji je do 47%.

3.2.2.7. Stanovanje
Pregled mjera
– Donošenje nacionalnog programa poticanja socijalnog stanovanja. Izrada Strategije socijalnog stanovanja u završnoj je fazi izrade do dovršetka dodatnog istraživanja o stambenim prilikama u RH.
– Analiza sufinanciranja troškova stanovanja. Prema podacima MZSS-a prikupljenih od Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba te CZSS-a, u Hrvatskoj je u 2009. godini zabilježen pad broja korisnika i iznos izdvojenih sredstava koje JLPS izdvajaju za pomoć za podmirenje troškova stanovanja i pomoć za ogrjev. Tako su JLPS u 2009. godini izdvojile 58.117.509 kuna za podmirivanje troškova stanovanja za potrebe 27.176 korisnika pomoći, te 38.983.669 kuna za troškove pomoći za ogrjev za potrebe 41.274 korisnika. Za usporedbu, u 2008. godini za podmirivanje troškova stanovanja izdvojeno je 60.047.688 kn za 32.575 korisnika te 44.137.238 kuna za pomoć za ogrjev kojima je obuhvaćeno 46.889 korisnika.
– Povećanje broja skloništa za beskućnike. U Hrvatskoj je 10 prenoćišta za beskućnike, od čega su 2 prenoćištima osnivači gradovi, dok su 7 prenoćišta osnovale neprofitne organizacije i to: Caritas (3 ustanove), organizacije vjerskih zajednica (2 ustanove), Crveni križ (1 ustanova), udruge (1 ustanova), a jednom prenoćištu je osnivač trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Spomenuta prenoćišta imaju kapacitet za 309 osoba, a 31. prosinca 2009. godine bilo je 311 smještenih osoba i u odnosu na isti dan prethodne godine (na smještaju zatečeno 237 osoba), broj osoba porastao je 31,2%. Prema Izvješću o beskućnicima MZSS, temeljem podataka prikupljenih od CZSS-a zaključno sa 31. prosincem 2009. godine, u RH je bilo evidentirano 416 beskućnika (od čega je 48 žena). Najvećim dijelom se radi o samcima 378 osoba, od čega je njih 206 osoba između 40. i 59. godine starosti, dok ih je 4 maloljetno. U prethodnoj godini u istom razdoblju evidentirano je 448 beskućnika, tako da je u 2009. godini zabilježen pad za 7,1%.
– Položaj zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima. Status i položaj najmoprimca riješen je Zakonom o najmu stanova iz 1996. koji u cijelosti regulira položaj svih zaštićenih najmoprimaca kako u privatnim tako i u drugim stanovima. Svi zaštićeni najmoprimci plaćaju zakonom propisanu zaštićenu najamninu.
– Intenziviranje ponude stanova kroz javno-privatno partnerstvo. Budući da je trenutna ponuda stanova na tržištu veća od potražnje, ne postoji interes graditelja za gradnjom stanova prema modelu javno-privatnog partnerstva jer već izgrađene stanove na tržištu nije moguće prodati. Rješenje problema neprodanih stanova vidimo u novom Zakonu o poticanju prodaje stanova čije su odredbe prethodno opisane (vidi poglavlje 3.1.5.). Vlada RH je u siječnju 2009. donijela Strateški okvir za razvoj javno-privatnog partnerstva u RH. Strateški okvir sadrži jasne odrednice o djelokrugu, načelima i ciljevima primjene modela JPP-a u RH, kao i o pitanjima koja su bitna za njihovu provedbu. Temeljem Zakona o javnoprivatnom partnerstvu iz 2008. godine, u 2009. godini je donesen niz podzakonskih akata koji reguliraju područje JPP: Uredba o kriterijima ocjene i odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva, Uredba o sadržaju ugovora o javno-privatnom partnerstvu, Uredba o nadzoru provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, Uredba o izobrazbi sudionika u postupcima pripreme i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, te Uredba o provođenju nadzora nad provedbom zakona o javnoj nabavi kroz obavljanje preventivno- instruktivne djelatnosti. Agencija za JPP je u 2009. godini objavila “Vodič kroz javno-privatno partnerstvo – korak po korak”. Svrha Vodiča je doprinijeti učinkovitijem i kvalitetnijem predlaganju projekata JPP.

Izvori financiranja i odgovorne institucije
Odgovorne institucije u području stanovanja su MZOPUG (za strategiju socijalnog stanovanja i položaj najmoprimca u privatnim stanovima) te MZSS (pitanje sufinanciranja troškova stanovanja i povećanje broja skloništa za beskućnike). Glavni izvori financiranja su proračuni JLPS.

Multidimenzionalni pristup i upravljanje politikama
U ovom području prije svega dolazi do izražaja koordinativna i politička uloga pojedinih ministarstava. Kao što je pokazalo provođenje istraživanja o sufinanciranju troškova stanovanja te prikupljanje podataka o skloništima važnu ulogu mogu odigrati OCD, posebice u provedbi pojedinih predviđenih mjera. Također, važna je veća suradnja s JLPS.