Udruga Pragma povodom obilježavanja Dana Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje održala online okrugli stol s temom smrti voljenih osoba
Povodom obilježavanja Dana Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, udruga Pragma je 22. 11. 2021. godine u Zagrebu organizirala virtualni (online) okrugli stol kako bi na dostojanstven način odala počast i prisjetila se hrvatskih branitelja i djece stradale u Domovinskome ratu, a moderiranu raspravu je vodila Ivana Sučić, novinarka.
„Prošlogodišnji Skup Pragme otvorio je pitanje predrasuda i stereotipa prema hrvatskim braniteljima i njihovoj djeci, a ove godine skreće pozornost na socijalne i psihološke aspekte umiranja i smrti“, uvodno je istaknuo predsjednik Pragme Nedjeljko Marković.
Prof. dr. sc. Danijel Labaš, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu istaknuo je odnos medija i društva prema smrti upozoravajući kako smo „svjesni činjenice da je smrt potjerana iz naše okoline, iz naše obitelji i da mnogi ljudi danas umiru izvan svoje obitelji, u bolnicama, hospicijima, domovima za umirovljenike. U obiteljima se o smrti šapuće, a u medijima buči jer mediji na smrt, nesreće i tragedije gledaju kao na zanimljive teme. Posebice su im zanimljiva ubojstva i samoubojstva. Važni su koraci prema smanjenju senzacionalizma pri izvještavanju, ali jednako tako je važno da budemo i odgovorni kao publika jer od toga počinje i bolje novinarstvo koje će poštovati ispravan način izvještavanja“, zaključio je Labaš.
Docentica Jadranka Pavića sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu je otvorila temu dostojanstvenog umiranja u kontekstu zdravstvene skrbi te nošenja s umiranjem najbližih. „Kada govorimo o dostojanstvu umiranja, i to ne samo s aspekta zdravstvene skrbi, svakako je važno poštivanje prava čovjeka. Obitelji se na razne načine suočavaju s umiranjem svojih bližnjih. Dio onih za koje mogu reći da prolaze pozitivno suočavanje su oni koji traže načine da osnaže sebe kako bi mogli biti jaki za njihove članove obitelji. Kada sam radila s roditeljima koji su izgubili svoje dijete u Domovinskom ratu, kažu mi da i 25 godina nakon smrti i dalje sanjanju svoju djecu. Bol zbog gubitka djeteta ostaje snažna i protekom dugog niza godina. Ono što ih osnažuje je razgovor s osobama koje su proživjele slično iskustvo gubitka“, dodaje Pavić.
Marija Granić, mag. psihologije iz udruge Pragma je opisala iskustva roditelja koji dolaze u udrugu Pragma i istaknula da u situacijama kada se dogodi neki smrtni slučaj nekada psihološka pomoć dolazi prekasno što dovodi do toga da neka djeca izrazito pate zbog nedostatka prorađivanja događaja koji ostavljaju dugoročne posljedice na njihovo mentalno zdravlje. „Tema smrti je zapravo tema koja se rijetko i nerado pokreće u savjetovanju i ispadne na kraju da je gubitak često potisnut – kod odrasle osobe i kod djece“. Granić je ukazala na pitanja koja djeca često pitaju o smrti te je predstavila smjernice kako na prikladan način pristupiti djeci različite dobi i s njima razgovarati o smrti roditelja ili vršnjaka. „Zašto nekog nema, zašto je neko umro, što je uopće smrt. Važno je slušati dijete i pokazati da su njegovi osjećaji prihvatljivi. Iznimno je važno dati djetetu dovoljno vremena da prođe proces tugovanja, ali i dati točnu informaciju, a ne lažna ili nerealna objašnjenja“, pojasnila je Granić.
Predsjednik Pragme Nedjeljko Marković u svom je obraćanju istaknuo kako bi se trebalo adekvatno pomoći, i to ne samo u udrugama već i institucionalno, ljudima koji su izgubili najbliže te ističe kako stručnjaka nikad neće biti dovoljno. „Iluzorno je misliti da će ih biti. No ono na što se možemo osloniti je da imamo grupu za podršku unutar svoje mreže obitelji i prijatelja. I u osobnom sam iskustvu tražio utjehu u svojim prijateljima i bližom obitelji. Također, važno je brinuti o pomagačima, osobama koje svakodnevno rade s umirućima kako ne bi došlo sa sagrijevanja pomagača“, zaključuje Marković.
Vlado Čutura, novinar, pisac, hrvatski branitelj te autor brojnih publikacija o stradanjima tijekom Domovinskog rata pobliže ističe kako hrvatski branitelji i obitelji stradalih u Domovinskom ratu „žive“ s temom smrti: „Kako se čovjek osjeća kad mora otići u obitelj i maloj djeci reći da im je otac poginuo; kako se osjećate kad dođete u odori na sprovod držati govor, a dijete se drži za majku. Postavljao sam si pitanje hoću li ja dodatno traumatizirati dijete kada se pojavim u kući u toj odori. Djeci bi trebalo ukazivati na Domovinski rat primjereno njihovoj dobi i davati im poticaj za razgovor o svim vrijednostima našeg Domovinskog rata“ – istaknuo je Čutura.
Skup je održan uz potporu Grada Zagreba, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i Ministarstva zdravstva. Sadržaj ove objave, kao i samog Skupa, u isključivoj je odgovornosti Pragme.
