U srijedu 13. lipnja 2018. UNICEF je organizirao konferenciju „Vrtić za svako dijete“ s ciljem stručne razmjene i javne rasprave na temu važnosti financiranja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za ranjive skupine djece, kao i prednosti decentraliziranih modela financiranja za održivi univerzalni pristup predškolskom odgoju i obrazovanju.
Rani i predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju i podzakonskim aktima te obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Rani i predškolski odgoj čini početnu razinu odgojno-obrazovnog sustava i izuzev programa predškole – programa koji je kao obvezatan namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu – nije obvezatan za svu djecu predškolske dobi. Podijeljen je na tri odgojno-obrazovna ciklusa: od šest mjeseci do navršene prve godine djetetova života; od navršene prve do navršene treće godine djetetova života; od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu.
Rani i predškolski odgoj, zajedno sa školskim odgojem i obrazovanjem (primarno obrazovanje) važna su priprema za sekundarne razine obrazovanja. Škola pomaže djeci da steknu osnovne životne vještine i kompetencije koje su potrebne za osobni razvoj. Kvaliteta iskustava u školi utječe ne samo na njihov razvoj, nego i na njihov budući položaj u društvu, postignuti nivo obrazovanja i mogućnosti zapošljavanja. Na Skupu je uvodno istaknut podatak kako je gotovo 95 % djece u EU, između 4 godine pa do početka obavezne osnovne škole, uključeno u predškolske programe (ISCED nivo 02). Strateških okvir Obrazovanje i poučavanje 2020. kao cilj je zadao da 95 % djece 4 do osnovnoškolske dobi bude uključeno u rano (predškolsko) obrazovanje. U 2016. godini prosjek EU-28 bio je 95,5 % (Francuska i UK gotovo 100 %), dok je Hrvatska pri dnu sa 75,1 %, uz Slovačku (76,5 %) i Tursku (51,7 %).
Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020. identificira četiri dugoročna, strateška, cilja: unaprjeđivanje sustava i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pet značajnih područja života djeteta (sustavu pravosuđa, sustavu zdravstva, sustavu socijalne skrbi, sustavu obrazovanje te u sportu, kulturi i drugim aktivnostima slobodnog vremena), zatim eliminacija svih oblika nasilja nad djecom, osiguranje prava djece u ranjivim situacijama te osiguranje aktivnog sudjelovanja djece. Navedeni ciljevi razrađeni su kroz ukupno 85 operativnih (kratkoročnih) ciljeva te 251 predloženih mjera. Zdenko Babić, profesor socijalne politike na Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu, u publikaciji „Siromaštvo i dobrobit djece predškolske dobi u RH“ (UNICEF, 2015.) navodi: „U dokumentu Strategije konstatira se da je predškolski odgoj i obrazovanje jedini dio obrazovnog sustava koji nije na razini ostvarenoj u zemljama EU. Problemi predškolskog odgoja odnose se, između ostalog, i na organizaciju rada koja nije dovoljno prilagođena potrebama roditelja“.
Bolja prilagođenost organizacije rada potrebama roditelja djelomično se planira unaprijediti kroz primjerice natječaje iz Europskog socijalnog fonda, područje socijalnog uključivanja: Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (http://www.esf.hr/natjecaji/socijalno-ukljucivanje/6853). Na taj način omogućit će se smanjenje razlika među djecom u nastavku primarnog obrazovanja te potaknuti jedinice lokalne samouprave na analize specifičnih potreba djece i roditelja. Kvaliteta predškolskog sustava, a s time povezani i financiranje i dalje varira na regionalnoj, ali i lokalnoj razini, ovisno o socio-demografskim faktorima. Kao dodatnu mjeru unaprjeđenja dobrobiti djece u RH, Pragma pozdravlja i javno predstavljenu mjeru univerzalnog dječjeg doplatka kojim bi se doprinijelo osiguravanju aktivnog sudjelovanja djece.
Konferenciju „Vrtić za svako dijete“ je organizirao Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske.
Pročitajte još i savjete uglednog psihijatra o dobrom roditeljstvu, iz perspektive modernog filozofa:
- S djecom je važno biti osjećajan i jednostavan, kakvi su i oni. Ostavite krutost i komplicirane rečenice. Razgovor neka služi otvaranju, a ne nametanju. Tako ćete stvoriti odnos.
- Budite jasni i poštujte želju djeteta da s vama (ne) razgovara. Nastojite ih ne odbiti ako su znatiželjni s vama nešto podijeliti, a isto tako ne ”ubiti” dosadom i sa previše monologa.
- Volite ih bezuvjetno, ali ne pretjerujte u iskazivanju ljubavi! Ona bi se trebala osjećati (podrazumijevati), a ne stalno dokazivati. Inače djeca mogu postati apatična, pasivna.
- Poučavajte djecu vrlinama, ne samo znanju. Znanje se lako nadoknadi, karakter malo teže. O vama uvelike ovisi kakva će vam djeca biti ljudi. Hoće li imati snagu volje i veliko srce ili petice?
- Pomozite im da dođu do vlastitih uvjerenja, umjesto da namećete vlastita, bez prilike za preispitivanje – to će biti najbrži način da im oduzmete inicijativu i znatiželju.
- Roditelji trebaju biti zadovoljni sa svojim životom na osobnoj razini, čak i bez djeteta, kako bi mogli pomoći djetetu da se osamostali i razvije u neovisnu osobu, kada za to dođe vrijeme.
- Pokušajte voljeti dijete takvo kakvo jest, bez obzira na njegove osobine. Ako nas netko voli zbog naših osobina, ta ljubav može nestati. Mi možemo izgubiti svoje osobine, a ipak biti vrijedni ljubavi.
- Govorite i iz srca, ne samo iz mozga. Pohvaljujte, bodrite i ohrabrujte ih u pokušajima i nastojanjima, umjesto da ih slomite kritikama i pesimizmom.
- Djeca nas opažaju i nastoje tumačiti naše ponašanje. Znaju prepoznati naše dobre i loše dane. Ne možemo im se sakriti, stoga ih ne smijemo smatrati zavaravati.
- Ne koristite djecu za popunjavanje svojih praznina, za održavanje lošeg braka, zabavu itd. Cilj odgoja je oslobađanje, a ne vezivanje djeteta.
- Prepoznajte mogućnosti djeteta i potičite ih da ih ostvari, ali na svoj način. Ne namećite vlastite ambicije, bez da provjerite želi li dijete uopće sudjelovati u njima.
- Razvijajte vještinu dijaloga, kroz razgovor o konkretnim problemima. Dijalog je prihvaćanje drugoga kao drugoga, kada doživimo nečiju prisutnost i osobnost, umjesto puke razmjene poruka.
Tajna uspješnog roditeljstva je objektivnost prema roditeljskim postupcima. Pogrešno je vjerovati da smo savršeni i nepogrešivi roditelji. Usto, nikada ne pružati uvjetovanu ljubav djetetu. Zatim, osvijestiti vlastitu definiciju uspješnog roditelja. Mala pomoć – to je onaj koji je sve učinio da bi dijete bilo na svoj način i na svoju korist stvarno uspješno. I konačno, prilagoditi se djetetu te biti autentičan. To znači da upoznamo svoje dijete, naučimo kada treba inzistirati na pravilima, a kad zažmiriti na jedno oko. Naučiti komunicirati iskreno i direktno, bez predavanja i uvjeravanja. Dati mu slobode da istražuje i uživa, a u isto ga vrijeme poučavati podnošenju frustracije. I zapamtiti da je iscrpljeni roditelj loš roditelj, a nesretni roditelj teško može usrećiti svoje dijete. Ne plašite se otvorenosti u odnosu, jer mnogi se zadovolje samo prividno dobrim odnosom.
Zadovoljni roditelji razumiju i uvažavaju dijete, potiču ga u svladavanju problema, dogovaraju se s djetetom, prenose na njega optimizam, a djeca se osjećaju zaštićeno i lakše postaju samostalna. Nezadovoljan roditelj optužuje dijete, manipulira s njim i veže ga uz sebe, žali mu se i opterećuje svojim problemima, teoretizira i stalno nešto dokazuje, oprezan je i sumnjičav, naređuje, postaje kočnica djetetovog odrastanja i osamostaljivanja.
Izvor: Pavao Brajša (2003). Roditelji i djeca. Glas Koncila: Zagreb.
Želite li razgovarati sa stručnjacima (socijalnim pedagozima, psiholozima, socijalnim radnicima) u mirnom i povjerljivom okruženju? Javite nam se na pragma@udruga-pragma.hr ili 01 7789 950 i dogovorite svoj termin. Sve usluge su besplatne za korisnike zahvaljujući financijskoj potpori u projektima za djecu, mlade i obitelji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba.
