Na stručnom skupu „Zapošljavanje mladih iz sustava socijalne skrbi“ koji je održan 22. veljače 2012. u Novinarskom domu u organizaciji Pragme, SOS Dječjeg sela Hrvatska i Mreže mladih Hrvatske okupljeni stručnjaci iz sustava socijalne skrbi, zapošljavanja, javne i lokalne uprave, predstavnici ministarstava i Grada Zagreba, kao i medija, imali su priliku sudjelovati u razmjeni stručnih znanja i iskustava vezanih uz temu zapošljavanja mladih. Podršku skupu svojim dolaskom dali su i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić, pomoćnica pročelnice za socijalnu zaštitu Grada Zagreba Romana Galić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Jasna Ćurković-Kelava te saborska zastupnica Sonja König.
Niz predavanja započeli su sami partneri i organizatori stručnog skupa: prof. dr. sc. Nivex Koller Trbović s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta s izlaganjem „Nezaposlenost i socijalna isključenost: perspektiva mladih“; Ivana Dobrotić sa Studijskog centra socijalnog rada s izlaganjem „Europska socijalna politika i mladi“; Aleksandra Štengl sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s izlaganjem „Mladi na tržištu rada“; Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme s izlaganjem „Podrška mladima: pristup organiziranja zajednica“; Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske s izlaganjem „Mladi i (ne)zaposlenost: kako do kvalitetnih mehanizama uključivanja mladih u procese kreiranja politika zapošljavanja?” te Dragana Knezić sa Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, s izlaganjem „Što mladi koji izlaze iz sustava socijalne skrbi nose u samostalni život?”.
Predsjednik Pragme Nedjeljko Marković u svome je izlaganju istaknuo rastuće društvene napetosti, pitanje individualne odgovornosti i budućnosti socijalne države te je, na primjeru rada Pragme s mladima, ponudio rad u zajednici kao odgovor na napetosti u društvu. Marković ističe da neoliberalni model – u kojem su gubitnici nezaposleni i mladi – želi ukinuti socijalnu državu, odnosno smanjiti razine socijalnih prava. „Takvo smanjivanje prava čini ljude zavisnima o tržištu, što znači da moraju prihvatiti bilo kakav posao – pod bilo kakvim uvjetima, a privatizacija javnih službi proizvodi „nove” nepravednosti, veću diferencijaciju građana i povećanje regionalnih razlika“, ističe Marković.
Na primjeru trogodišnjeg programa „Podrška mladima u zajednici: razvoj socijalnih usluga usmjerenih mladima“ kojeg Pragma vodi uz podršku Ministarstva socijalne politike i mladih“, Marković je ponudio koncept socijalne pravde, koji povezuje socijaldemokratske i demokršćanske političke opcije u pogledu na organizaciju društva. U radu s mladima Pragma pruža usluge savjetovanja i mentoriranja, a poseban naglasak stavlja na vrijednostima obitelji, obrazovanja, rada, učenja, suradnje i solidarnosti, zaključuje Marković.
Ivana Dobrotić sa Studijskog centra socijalnog rada je ukazala kako proces europskog ujedinjena u prvim desetljećima ne zahvaća područje socijalne politike te je na europskoj razini prvotno prevladavala ideja kako će se napredak na ekonomskom području jednostavno preliti na socijalno područje. Dobrotić ističe da ekonomski rast sam po sebi nije bio dovoljan za socijalnu integraciju te da se osamdesetih godina počinju javljati ideje o jačoj socijalnoj dimenziji, a jača integracija na socijalnom području uslijedila je devedesetih godina prošlog stoljeća. „S prvom Europskom strategijom za mlade početkom ovog stoljeća, EU je odgovorio prije svega na nepovoljni položaj mladih na tržištu rada te veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, kao i odgođeno formiranje obitelji. Prvo se naglasak stavlja na veće sudjelovanje mladih u javnoj sferi kako na nacionalnoj tako na europskoj razini, razvijanje volonterizma, da bi se zadnjih nekoliko godina počele inicirati aktivnosti na područjima zapošljavanja i socijalnog uključivanja mladih; obrazovanja, usavršavanja i mobilnosti mladih te usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada“ ističe Dobrotić. „EU je razvila i niz financijskih instrumenata od kojih su neki već dostupni Hrvatskoj – kao što su Mladi na djelu, Europa za građane, Program za cjeloživotno učenje, dok će Europski socijalni fond kao glavni instrument na podučju zapošljavanja postati dostupan ulaskom u EU“; zaključuje Ivana Dobrotić.
Skup, kojim je moderirao Krešimir Makvić, zagovaratelj dječjih prava SOS Dječjeg sela Hrvatska, iznio je niz problema, ali i rješenja ovom problemu – zapošljavanje je ključan element u životu mlade osobe, nužan za uključivanje u društvo kao njegov ravnopravan i produktivan član. Posebno je to bitno za mlade koji izlaze iz sustava skrbi jer najčešće nemaju potporu svojih bioloških obitelji. Stoga je neophodno osigurati im podršku svih dionika u sustavu socijalne skrbi. Cilj ovog stručnog skupa bio pokrenuti konstruktivni dijalog u smjeru osmišljavanja takve sustavne podrške.
